Čak 400.000 radnika u mnogim dijelovima SAD-a stupilo je u svibnju 1886. godine u štrajk, tražeći da im se zakonski omogući osmosatno radno vrijeme.
Sve preko toga smatrali su de facto robovlasničkim odnosom. Štrajk je počeo mirno, no trećeg dana prosvjeda u Chicagu došlo je do velikog nasilja.
Upravo taj sukob radnika i policije doveo je do toga da je danas osmosatno radno vrijeme jedino legitimno po zakonu. Sve ostalo je…hm…ne baš robovlasništvo, ali svakako protuzakonito.
Iz tog sukoba izrodio se tzv. Prvi svibanj ili ono što danas nazivamo Međunarodnim praznikom rada koji se slavi u mnogim različitim kulturama diljem svijeta.
To je dan jedinstva, zajedništva i na neki način poslovne ‘higijene’. Obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine.
Tada je u sukobima s policijom upucano, na smrt, više ljudi, a petero je radnika čak i osuđeno na smrt.
Sutradan je došlo do novih prosvjeda i netko je čak i bacio bombu. Od bombe ili policijske pucnjave, ubijeno je sedam policajaca i četiri radnika. Osoba koja je bacila bombu nikada nije identificirana, ali je uhićeno osam radnika. Sedmorica su osuđena na smrt, a jedan je osuđen na 15 godina zatvora.
Ovaj događaj, poznat kao Afera Haymarket, bio je vrlo važan za okupljanje radnika u SAD-u. Mnogi ljudi nisu vjerovali da su muškarci krivi, a suđenje je kritizirano kao nepravedno.
Afera Haymarket postala je međunarodni simbol borbe za radnička prava, a 1. svibnja izabran je za Međunarodni Praznik rada.
Na današnji dan socijalističke stranke i sindikati pozvali su radnike na prosvjede na osmosatno radno vrijeme i mirne prosvjede. Osmosatni radni dan postao je zakonom za javne radnike u SAD-u 1892. godine. Od tada su se radnički pokreti diljem svijeta nastavili boriti i izboriti to pravo.
Kako se slavi danas Praznik rada ili 1. maj?
Praznik radnika je dan kada se radnici odmaraju od svojih uobičajenih poslova. Prilika je to za kampanju za radnička prava, solidarnost s drugim radnicima i slavljenje postignuća radnika diljem svijeta.
Međunarodni praznik rada je državni praznik u preko 80 zemalja svijeta.
U Velikoj Britaniji i Irskoj ovaj praznik nije određen na 1. svibnja, nego se obilježava prvog ponedjeljka u svibnju.
Kanada, Australija, Novi Zeland i Nizozemska također slave praznik rada, ali na različite datume, ovisno o tome kako je praznik nastao u tim zemljama.
Sjedinjene Američke Države ne obilježavaju događaj iz Chicaga, nego Praznik rada slave prvog ponedjeljka u rujnu.
Jedni vjeruju da je razlog tome izbjegavanje obilježavanja nereda koji su se dogodili 1886. godine. Drugima je bliža teorija da SAD nastoji izbjeći praznik usvojen od strane komunista i socijalista kao njihovog primarnog praznika.
Zašto se na taj dan jede grah?
Grah se dijeli svim ljudima kao simbol pravog radničkog jela. Naime, grah je oduvijek bio radničko jelo.
Energetska vrijednost u 100 grama graha je 333 kalorije, od čega je 60% ugljikohidrata. Zbog toga su radnici i težaci nakon jedne poštene porcije graha bili spremni za dugotrajan i naporan posao.
A ako vas zanima recept za, po mnogima najbolji grah, pronađite ga na sljedećem linku https://samobitno.hr/hrana/donosim-vam-recept-za-najbolji-grah/.
