Dok većina zimskih olimpijaca sanja barem pokriti troškove opreme, putovanja i trenerskog tima, nekolicina sportskih superzvijezda na snijegu i ledu živi u potpuno drukčijoj stvarnosti.
Njihove sezone ne mjere se samo medaljama i rekordima, već i višemilijunskim ugovorima, ekskluzivnim kampanjama za luksuzne brendove i naslovnicama magazina. Zimske olimpijske igre tako postaju pozornica na kojoj se, uz borbu za sportski prestiž, vodi i tiha utrka za titulu, tko je zapravo najplaćeniji sportaš ledenog spektakla.
Na vrhu liste nalaze se imena koja su nadrasla granice sporta i prerasla u globalne brendove, freestyle skijašice, snowboarderi, alpske kraljice i NHL zvijezdekoje u olimpijsko selo donose ugovore teške desetke milijuna eura. Istovremeno, iza kulisa većina njihovih kolega borit će se za jednu priliku na velikoj sceni, svjesni da im ni olimpijsko zlato ne garantira život bez financijskih briga. Upravo taj kontrast između glamurozne elite i tihe većine čini priču o najplaćenijim zimskim olimpijcima idealnim materijalom za magazinski pogled iza brojki.
Brojke koje šokiraju
Na papiru, Olimpijske igre simbol su jednakosti: isti start, ista pravila, ista medalja za pobjednika. Kad se pogled prebaci na račune u banci, priča se dramatično mijenja. Najplaćeniji zimski olimpijci danas godišnje zarađuju iznose koji se penju u dvoznamenkaste milijune eura, dok njihovi kolege iz istog olimpijskog sela jedva sklapaju kraj s krajem.
Najveći dio zarade ne dolazi iz nagrada za pobjede, nego iz reklama. U mnogim slučajevima sponzorski ugovori, ambasadorske uloge i kampanje za velike brendove vrijede višestruko više od onoga što sportaš uprihodi iz samih natjecanja. Olimpijsko zlato često je tek ulaznica za taj svijet, a ne garant financijske sigurnosti. Upravo zato analiza najplaćenijih zimskih olimpijaca više je priča o marketingu nego o samim rezultatima.
- Najplaćenijizimski olimpijac danas: oko 23 milijuna dolara zarade u 12 mjeseci, gotovo sve od sponzora i reklama.
- Omjer zarade – sport vs. sponzori: približno 100 tisuća dolara od natjecanja, oko 23 milijuna od brendova, modnih angažmana i reklama.
- Prosječni zimski olimpijac: mnogi imaju godišnje prihode na razini nižih stotina tisuća dolara ili manje, pri čemu troškovi sezone (oprema, putovanja, treneri) često “pojedu” veći dio tih iznosa.
Djevojka koja je nadmašila hokejaške milijunaše
Eileen Gu rođena je u San Franciscu, a nastupa za Kinu, domovinu svoje majke. Upravo ta kombinacija Zapada i Istoka pretvorila ju je u idealno lice globalnog marketinga.
Specijalistica je za freestyle skijanje, discipline poput big aira, halfpipea i slopestylea, u kojima je već na Igrama u Pekingu 2022. osvojila dvije zlatne i jednu srebrnu medalju te postala najmlađa olimpijska prvakinja u povijesti svog sporta.
Forbes i drugi financijski mediji procjenjuju da Gu danas zarađuje oko 23 milijuna dolara godišnje, pri čemu joj natjecateljske nagrade donose tek simboličan dio, oko stotinjak tisuća dolara.
Glavnina prihoda stiže iz impresivnog portfelja sponzora: Red Bull, Porsche, IWC Schaffhausen, kineske kompanije iz prehrambenog i tech sektora te brojni modni i lifestyle brendovi, uz modeling ugovore preko agencije IMG i pojavljivanja na pistama Victoria’s Secreta i Louis Vuittona.
Brendovima je neodoljiva jer savršeno spaja tri svijeta, vrhunski sport, visoku modu i digitalnu kulturu. Govori engleski i mandarinski, jednako se dobro snalazi u TV intervjuima, TikTok videima i kampanjama na billboardima Pekinga, a njezina priča o mladom “geniju sa snijega” koji osvaja i modne piste pokazala se savršenim narativom za tržišta SAD-a, Kine i ostatka svijeta.
Top najplaćenijih na ZOI 2026
U ovoj “ligi milijunaša” jasno se vidi podjela: s jedne strane su klasični zimski sportovi poput skijanja i snowboardinga, gdje najveći dio kolača dolazi od sponzora i medijskih angažmana, a s druge NHL zvijezde s ogromnim ligaškim ugovorima.
Gu, Vonn i Kim tipični su primjeri sportaša čija je vrijednost na tržištu višestruko premašila same sportske rezultate, dok Matthews i drugi hokejaši u olimpijsko selo donose financijsku težinu kompletne NHL mašinerije.
Zašto 99% zimskih olimpijaca nikad neće postati bogataši?
Zimski sportovi privlače daleko manje globalne publike nego ljetne discipline poput atletike, nogometa ili košarke, što automatski znači manje televizijskih prava i manji interes velikih oglašivača. Dok nogomet ima milijarde gledatelja i ligu poput Premier lige, zimske discipline u pravilu ovise o kraćoj sezoni, limitiranom broju natjecanja i specifičnim tržištima u Europi, Sjevernoj Americi i dijelu Azije.
Sezona je kraća, a troškovi visoki: oprema, skijališta, ledene dvorane, dugotrajna putovanja i stručni tim čine da ‘minus’ na kraju godine često nadmaši ono što sportaš zaradi od nagrada i manjih sponzora. Za razliku od sportova koji se mogu trenirati gotovo bilo gdje s minimalnom opremom, zimski sport traži skupu infrastrukturu, pa i nacionalni savezi često nemaju dovoljno sredstava da ozbiljno podrže široku bazu sportaša.
Dodatni problem je i ograničen broj tržišta na kojima ti sportovi zaista “pale”. Dok ljetne sportove prate publike u Africi, Južnoj Americi ili jugoistočnoj Aziji, zimski sport je u mnogim zemljama praktički nevidljiv. To znači manje lokalnih sponzora, manje medijskih priča i manje prilika da se neki olimpijski heroj pretvori u nacionalnu marketinšku ikonu.
Kad NHL ugovor uđe u olimpijsko selo
NHL igrači ulaze u priču s potpuno drukčije startne pozicije. Najplaćenije zvijezde lige godišnje dobivaju oko 15 milijuna dolara plaće, kojoj se zatim pridružuje još nekoliko milijuna kroz sponzorstva i bonuse. Auston Matthews, primjerice, u kombinaciji ligaške zarade i ugovora s brendovima dolazi do otprilike 20 milijuna dolara godišnje, čime se svrstava odmah iza Gu na listi najplaćenijih zvijezda Zimskih igara.
Za razliku od većine zimskih olimpijaca, hokejaši ne ovise o jednokratnom olimpijskom nastupu da bi zaradili. Njihova se sezona proteže kroz desetke utakmica, uz prihode od TV prava, ulaznica i ligaških sponzora, a Igre su im više globalna izlog-platforma nego egzistencijalni trenutak istine. Kada takav igrač uđe u olimpijsko selo, formalno dijeli kantinu i autobus sa sportašima koji se bore za stipendiju ili mali lokalni ugovor, ali u realnosti dolazi iz posve drugog ekonomskog svemira.
Skijašice i snowboarderi kao savršena reklama
Lindsey Vonn, Chloe Kim i Shaun Whitemožda ne igraju u istom ligaškom sustavu kao hokejaši, ali su u jednom trenutku postali jednako moćni kada je riječ o prepoznatljivosti i marketinškoj vrijednosti. Vonn danas, iako nije u punom natjecateljskom ritmu, ostvaruje zaradu od oko 8 milijuna dolara godišnje kroz suradnje s brendovima poput Rolex-a, Delta Air Linesa i modnih labela, dok je Chloe Kim na razini oko 4 milijuna dolara zahvaljujući kombinaciji olimpijskog zlata, mladenačkog imidža i jakih kampanja.
Razlog je jasan: ekstremni i zimski sportovi izgledaju fantastično na ekranu. Skok preko snježne litice, savršeno odrađen halfpipe ili dramatičan spust savršeno se uklapaju u narativ brendova koji prodaju adrenalin, slobodu i lifestyle. Jedna medalja, odrađena u pravom trenutku i uz dobar PR, može potpuno promijeniti tržišnu vrijednost sportaša, od “još jednog imena na startnoj listi” do globalnog ambasadora koji potpisuje višemilijunske ugovore i gradi vlastiti brend godinama nakon što objesi skije o klin.
Olimpijsko zlato ne znači i milijune
Olimpijsko zlato je sportski vrhunac, ali poslovno, često tek početak. Mnogi višestruki osvajači medalja ostaju relativno nepoznati izvan svoje discipline, bez velikih kampanja i ugovora, jer dolaze iz tržišta s malo sponzora ili iz sportova koji nemaju masovnu gledanost. To posebno vrijedi za manje države ili discipline koje se rijetko prikazuju u udarnim TV terminima.
Presudnu ulogu igraju i “meki” faktori: izgled, komunikacijske vještine, znanje jezika, ali i sposobnost da se ispriča priča koja prelazi granice sporta. Gu je, primjerice, izgradila narativ djevojke koja spaja Istok i Zapad, modnu pistu i halfpipe, dok su Vonn ili White predstavljeni kao simboli izdržljivosti, povratka nakon ozljeda i “rock-star” pristupa sportu. U svijetu u kojem se pažnja mjeri klikovima, lajkova i pregleda, medalja bez priče često ne uspije probiti zid tišine.
Što trebaš imati da bi postao “zimski Ronaldo”?
Da bi netko uopće ušao u razgovor o statusu “zimskog Ronalda”, mora ispuniti nekoliko ključnih uvjeta:
- Izvanserijske sportske rezultate– olimpijska odličja, svjetske titule i konzistentne pobjede.
- Prepoznatljivu priču – mladost, povratak nakon teške ozljede, kontroverzan ili “drugačiji” imidž koji mediji mogu ispričati.
- Jak tim oko sebe – menadžer, PR i branding stručnjaci koji znaju pregovarati, graditi imidž i birati prave prilike.
- Aktivnu, pažljivo građenu prisutnost na društvenim mrežama– komunikacija s fanovima, kontrola narativa i sadržaj koji se lako dijeli.
- Ciljano biranje brendova – suradnje koje imaju smisla za osobni identitet: moda, tehnologija, lifestyle, sport, a ne “sve i svašta za kratkoročnu zaradu”.
Kada Eileen Gu stane na vrh rampe u Milanu i Cortini, u njezinoj priči spajaju se sve proturječnosti modernog sporta, olimpijski ideal, globalna politika, visoka moda i hladna matematika poslovnih ugovora.
Za nju i nekolicinu drugih Zimske olimpijske igre su i sportski san i temelj biznis imperija, dok su za većinu ostalih i dalje borba za jednu šansu i jednu medalju koja možda otvara vrata boljem životu.
