Na torontskom aerodromu Pearson već godinama stoji golemi Antonov An‑124, teretni div koji je u Kanadu stigao “na posao”, a ostao zarobljen u priči većoj od sebe, sankcijama, sudovima i politici. Dok se raspravlja može li ovaj avion postati presedan Zapada i na kraju završiti u Ukrajini, on je i dalje ista bijelo-plava mrlja uz Terminal 1, vidljiva čak i na satelitskim snimkama.
Što je zapravo Antonov An‑124?
Antonov An‑124, nadimka Ruslan, spada među najveće teretne zrakoplove na svijetu, a nakon uništenja An‑225 Mriya često se opisuje kao najveći teretni avion koji još leti.
- Dug je oko 69 metara, raspon krila mu je oko 73 metra, a visok je oko 21 metar, dimenzijama nalikuje zgradi s krilima
- Njegov teretni prostor dugačak je oko 36 metara, širok oko 6,4 i visok oko 4,4 metra, pa u “trbuh” može progutati velike strojeve, industrijsku opremu i vozila.
- Ovisno o inačici i ruti, može ponijeti teret reda veličine 120 do 150 tona, zbog čega je godinama bio prvi izbor za tzv. prevelike pošiljke.
Upravo zato njegov “prisilni parking” djeluje nestvarno: letjelica zamišljena za prevoz gigantskih tereta postala je statični objekt na pisti.
Kako je Antonov završio u Torontu?
Avion je sletio u Toronto 27. veljače 2022. kako bi isporučio pošiljku brzih COVID testova, a gotovo odmah nakon toga Kanada je zatvorila svoj zračni prostor za ruske zrakoplove. Time je An‑124 ostao prizemljen na Pearsonu, gdje se i danas nalazi, praktički “zaključan” u trenutku kad se geopolitika prelila na asfalt.
Zapljena i spor: sankcije, sudovi i presedan
Kanada je u lipnju 2023. službeno preuzela kontrolu nad avionom, što je dio šire politike sankcija povezane s ruskom invazijom na Ukrajinu.
No, prava drama tek tada počinje: prema izvještajima, proces oduzimanja i trajnog “forfeiturea” otežava složena vlasnička struktura i pravna borba oko toga što država smije učiniti s imovinom subjekata pod sankcijama.
U priču se uključuje i Volga‑Dnepr (operater aviona), koji je, prema navodima, uzvratio tužbom te osporava kanadske poteze.
Može li avion završiti u Ukrajini?
Ideja o prebacivanju aviona Ukrajini prisutna je od ranije, a kanadski potezi se u dijelu medija tumače kao pokušaj da se zaplijenjena imovina “repurposa” u korist Ukrajine.
U tom kontekstu avion nije samo logistički resurs nego i simbol: Kyiv Independent piše da bi slučaj mogao pokazati može li Zapad ići dalje od “zamrzavanja” te stvarno prenamijeniti rusku imovinu za pomoć Ukrajini.
Je li Antonov postao najskuplji “stanar” aerodroma Pearson?
Na papiru, Antonov An‑124 na Pearsonu “samo stoji”, ali svaki dan parkiranja stvara novi trošak: prema navodima aerodromskih službi i kanadskih medija, na avion se primjenjuje standardna dnevna naknada za parkiranje od oko 661 euro za svaka 24 sata.
Kad to prebaciš na godinu dana, govori se o oko 241.500 eura (661 × 365), a kako avion ondje stoji od 27. veljače 2022., ukupna “parkirna” cifra se s vremenom penje u milijunske iznose. Kyiv Independent je primjerice naveo da je do početka 2026. parkiranje premašilo oko 930.000 eura, uz napomenu da nije jasno jesu li te naknade ikad plaćene.
Koja je sudbina Antonova An‑124: povratak, zapljena ili vječni parking?
I tako je Antonov An‑124 od zrakoplova čija je svrha bila pomicanje “nemogućeg” postao nepomični podsjetnik da se posljedice rata ne mjere samo na bojišnici, nego i na pistama, u sudnicama i u računima koji svakog dana rastu.
Priča o avionu koji je u Toronto doletio zbog jedne pošiljke, a ondje ostao godinama, danas je više od avijacijske zanimljivosti: pretvorila se u test sankcija, vlasničkih prava i političke volje, te pitanje hoće li se ovaj slučaj završiti povijesnim presedanom ili će “bijelo-plava mrlja” uz Terminal 1 još dugo ostati tamo gdje je i sada.
