Opasnosti u planini dijelimo na subjektivne i objektivne. Dok objektivne ne ovise o nama, subjektivne su pak pod utjecajem čovjeka
Planinarenje može baš kao i svaka druga djelatnost i radnja biti opasno.
Nemojte da vas zavaravaju idilične objave na Instagramu gdje je po planinama “teče med i mlijeko”.
Da se o svojoj ruti i cilju prije polaska trebate dobro informirati, jer kako se ono kaže dobre priprema je pola posla, to je jasno kao dan i o tome ćemo u drugom članku. No kada govorimo o opasnostima u planini njih pak dijelimo na subjektivne i objektivne.
Dok objektivne ne ovise o nama, subjektivne su pak pod direktnim utjecajem čovjeka, krivih procjena, nepažnje, neispravne opreme pa na njih i možemo utjecati. Zbog toga u planini nikada ne treba biti neodgovoran i nepromišljen, a osobito se ne kretati sam.
Objektivne opasnosti su pak one izazvane prirodnim silama. Vremenske neprilike čest su uzrok nesreća u brdima.
U slučaju nevremena treba što prije naći zaklon kako bi se zaštitili. Osobito na umu treba imati munje te da se kod grmljavinskog nevremena treba kloniti osamljenih stabala, vrhova i grebena.
Zato je iznimno važno pratiti vremensku prognozu i lavinska upozorenja. Treba se čuvati kamena koji kad pada postiže veliku brzinu, stoga gledajte gdje hodate i izbjegavajte nestabilno kamenje kako ga ne bi odronili.
Smrzavanje je, uz poskliznuća, najčešći uzrok stradavanja u planinama. Osim nepovoljnih vremenskih uvjeta treba se čuvati i sunca i izbjegavati hodanje po žegi.
U tom slučaju koristite zaštitne kreme i pijte puno vode. A glavu zaštitite kapom, bufom ili šeširom.
Kako ste vi u planini samo usputni prolaznici i gosti nemojte uznemiravati životinje koje tamo obitavaju, a ukoliko idete u kraške predjele širom otvorite oči i pripazite gdje stajete i za što se primate zbog zmija.
Ukoliko se i dogodi nesreća, a vi niste taj koji je ozlijeđen, možete unesrećenom planinaru pružiti pomoć samo u okviru vlastitog znanja.
Zaštitite unesrećenog i sebe od pada kamenja, hladnoće ili pak vlage…
Najbitnije je sačuvati prisebnost te smiriti sebe i druge.
Nakon toga prekinite vlastitu akciju i zovite u pomoć Hrvatsku gorsku službu spašavanja.
HGSS-u se za pomoć možete obratiti na broj 112, preko pozivnih telefona stanica Hrvatske gorske službe spašavanja, policije na 192, obavještajnim točkama HGSS-a, to su opskrbljeni planinarski domovi s istaknutim natpisom i znakom GSS-a, Hitne pomoći 194.
Ukoliko zatražite pomoć HGSS-a obavijest o nesreći treba sadržavati: podatke onoga tko javlja, odakle javlja, mjesto nesreće koje se mora precizno opisati, podatke ozlijeđenog te što se dogodilo, što ste napravili prije poziva i kakav je put do mjesta nesreće.
