Još jučer smo s podsmijehom gledali na kineski dizajn, a danas svjetski giganti od njih kupuju tehnologiju. 2025. godina označila je prekretnicu u globalnoj auto industriji. Tesla je nakon više od desetljeća pala s trona kao najveći svjetski proizvođač električnih automobila. Na to mjesto uskočio je kineski gigant BYD, koji je u 2025. prodao nevjerojatnih 2,26 milijuna potpuno električnih vozila, što je za 600 tisuća više od Tesline prodaje od 1,64 milijuna vozila. Ne može se reći da je to bila tijesna utrka. Dok je Tesla bilježila pad prodaje od 9% u odnosu na 2024. godinu, BYD je rastao s impresivnih 28%. Radi se o prvom padu prodaje Tesle nakon dviju uzastopnih godina, što jasno signalizira da era američke dominacije u električnoj mobilnosti odlazi u povijest. Danas ostaje samo jedno pitanje – kolika će biti kineska konačna dominacija.
Kina preuzima kontrolu
U 2024. godini Kina je prodala više od 11 milijuna električnih vozila, što čini oko 65% svjetske prodaje. U 2025. prema prvim procjenama, Kina je potvrdila status lidera sa prodajom od 12,9 milijuna vozila, dok je ukupna svjetska prodaja dosegla 20,7 milijuna. Analitičari ipak predviđaju da će doći do laganog pada udjela Kine u globalnoj prodaji. No, to će biti posljedica oporavka ostalih tržišta. Tako se u Europi očekuje rast od 14% u 2026., a tržišta Jugoistočne Azije će eksplodirati – ironično, upravo zahvaljujući kineskim brendovima koji tamo grade tvornice.
Što se tiče proizvodnje električnih vozila, tu je statistika još jača. U 2025. Kina je proizvela 14,1 milijun vozila, što je 68,1% ukupne proizvodnje. Iako je to rast za 1,7 milijun vozila, ukupni udio je pao na 68,1%. razlog tome je buđenje proizvodnje u ostatku svijeta, posebice u Europi i Meksiku. Projekcije relevantnih institucija poput IEA-e i UBS-a ukazuju da će se kineska dominacija transformirati do 2030. te predviđaju da će Kina biti odgovorna za oko 40% ukupne proizvodnje automobila, i to ne samo električnih. U sektoru električnih automobila očekuje se da će udio ostati iznad 50%, čak i kada se Europa i SAD potpuno elektrificiraju. Do 2030. godine, termin ‘proizvedeno u Kini’ bit će manje važan od ‘proizvela kineska tvrtka’. Procjenjuje se da će kineski brendovi do tada imati tvornice na svim kontinentima. Tehnološki monopol će i dalje biti u rukama Kine. Vjerojatno je da će Kina zadržati kontrolu nad 70% lanca opskrbe baterijama. Dakle, čak i ako se automobil sklopi u Njemačkoj ili SAD-u, srce automobila i dalje će u velikoj mjeri ovisiti o Kini.
Glavni razlog kineske dominacije je potpuna kontrola lanca opskrbe. Dok su se europski i američki proizvođači oslanjali na vanjske dobavljače, kineske tvrtke poput BYD-a vertikalno su se integrirale. Oni sami proizvode svoj software, poluvodiče i, što je najvažnije, baterije. S obzirom da baterija čini 35-45% troška proizvodnje električnog automobila, posjedovanje rudnika litija i tvornica baterija, poput giganta CATL-a, omogućuje Kini da proizvodi ne samo tehnološki naprednija, već i cjenovno i do 25% povoljnija vozila od zapadnih konkurenata. Tako, primjerice, Teslin Model 3 u Europi košta oko 41 tisuću eura, a usporedivi modeli poput Byd Dolphina kreću se već od 35,5 tisuća eura, i to uz carine od čak 27%.
Kraj mita o jeftinim kopijama
Kineski automobili više nisu sinonim za jeftina vozila. U segmentu baterija, softvera i infotainment sustava, kineski proizvođači često su tehnološki ispred tradicionalnih zapadnih brendova. Brendovi poput Xiaomija, BYD-a i Zeekra danas nude unutrašnjost koja podsjeća na kokpit svemirskog broda, s procesorima bržim od prosječnog kućnog računala. Dok su zapadni proizvođači zapeli u kompleksnim lancima dobavljača, Kinezi su primijenili metodu sve pod jednim krovom. Brzina razvoja novih modela znatno je veća nego kod zapadne konkurencije. Osim toga, kineske kompanije snažno ulažu u autonomnu vožnju, umjetnu inteligenciju i digitalne platforme unutar vozila, čime dodatno povećavaju konkurentnost.
Onaj tko kontrolira bateriju, kontrolira tržište
Kineske tvrtke drže gotovo dvije trećine globalne proizvodnje baterija. U 2025. započelo je masovno uvođenje natrij-ionskih baterija s čvrstim elektrolitom. Tako su iz proizvodnje izbacili skupi litij, što je omogućilo da električni auti konačno cijenom pariraju starim dizelašima. Dolaze i nove punionice. BYD je razvio punjače od 5 minuta koji stižu u Europu 2026. godine. To više nije budućnost, već sadašnjost.
Zapadna tvrđava i trgovinski ratovi
Kao odgovor na kinesku ekspanziju, 2024. i 2025. godina bile su obilježene uvođenjem visokih carina. SAD primjenjuje najstrožu politiku s ciljem potpunog onemogućivanja uvoza kineskih EV-a kako bi zaštitio domaću industriju, te je Trumpova administracija tako uvela carinu koja ukupno iznosi 102,5% (osnovna na uvoz automobila 2,4% i specijalna carina Section 301 od 100%). Uz carine, vozila koja sadrže kineske komponente u baterijama, gube pravo na savezne subvencije od 7.500 dolara, što kineska vozila čini nekonkurentnim čak i ako se carine zanemare.
EU pak primjenjuje kompenzacijske pristojbe koje se razlikuju od proizvođača do proizvođača, ovisno o razini subvencija koje je tvrtka primila u Kini. Te stope se dodaju na uvoznu carinu od 10%. Tako primjerice ukupna carina za BYD iznosi 27,0%, za Geely 28,8%, za SAIC 45,3%, za Teslu proizvedenu u Kini 17,8% itd. Početkom 2026. EU uvodi sustav minimalnih cijena. Tako se nekim proizvođačima omogućuje da izbjegnu plaćanje ovih carina ako se obvežu da svoje automobile neće prodavati u Europi ispod određene, unaprijed dogovorene cijene. Time se sprječava damping, ali se i dalje omogućava kineskim modelima da budu prisutni na tržištu, ali uz višu cijenu.
Kineski odgovor bio je munjevit. Proizvođači su promijenili strategiju tako što su proizvodnju premjestili u EU. BYD gradi tvornicu u Mađarskoj i Turskoj, Chery u Španjolskoj, a Geely koristi kapacitete Volva u Europi. Automobili proizvedeni u EU ne podliježu ovim carinama. Također, ovim carinama ne podliježu hibridi (PHEV) pa je došlo do eksplozije uvoza kineskih plug-in hibrida na koje se i dalje plaća samo standardnih 10% carine.
Unatoč carinama, BYD je u svibnju 2025. po prvi puta u Europi prodao više električnih vozila od Tesle – 7.231 automobil, dok je Teslinih modela prodano 7.165.
Što se tiče SAD-a, za sada su stvari komplicirane. SAD je odabrao put tehnološke zabrane i prisilne lokalizacije te kineskim proizvođačima ne preostaje puno opcija. Za sada se pokušava na nekoliko načina, pravnim putem, proizvodnjom u Meksiku i licenciranjem softvera. Također, Trumpova administracija je poslala signale da bi mogla dopustiti kineske tvornice u SAD-u, ali samo ako se zapošljava lokalno. Model sličan onome koji su Japanci koristili 80-ih godina prošlog stoljeća. Geely i BYD već traže američke partnere za zajednička ulaganja.
Paradoksalno, najveću cijenu zbog toga plaćaju američki i europski brendovi. Modeli Tesle i Volva koji se proizvode u Kini za američko tržište morali su hitno prebaciti proizvodnju u Europu ili SAD kako bi izbjegli namete. Također, zbog nedostatka jeftinije kineske konkurencije, cijene električnih vozila u SAD-u padaju sporije nego u Europi, što usporava opću tranziciju na struju.
Budućnost globalnog tržišta: nije samo Tesla u problemu
Tesla već dvije godine bilježi pad prodaje vozila. U 2024. taj pad je bio malen, no u 2025. pad je skočio na 9%. razlog je zastarjela ponuda ali i politička eksponiranost Elona Muska. No, nije samo Tesla u problemu. Porast kineskih proizvođača je egzistencijalna prijetnja zapadnoj autoindustriji. Mercedes, BMW, Volkswagen, i ne samo oni, svi se suočavaju s istom stvarnošću: kineski konkurenti nude bolju tehnologiju, bolje cijene i veći izbor.
Prema zadnjim podacima BYD je i službeno globalni pobjednik, sa 4,6 milijuna prodanih električnih i hibridnih vozila. Tesla nastavlja s padom, zbog zastarjelosti modela i gubitka subvencija na ključnim tržištima. Europski proizvođači u 2025. traže formulu za preživljavanje – ponudili su hibride druge generacije pa je udio hibrida u 2025. dosegla rekordnih 34,5%. Ipak, BMW je prodao svega 642.000 električnih i hibridnih automobila ili sedam puta manje od BYD-a. Ako se tome pridoda da su prodali i 1,8 milijuna ‘običnih’ auta (dizelaša ili benzinaca), jasno se vidi da je BMW-ov total od 2,4 milijuna vozila opet debelo ispod BYD-a. A trend je, čini se, neumoljiv.
Kakva nas budućnost čeka? Prodaja električnih automobila do 2030. mogla bi doseći 50% ukupne prodaje automobila. Cijene baterija padaju, sa 115 dolara po kWh u 2024. na predviđenih 80-99 dolara u 2026., što omogućava pariranje cijenom benzincima. U tom novom svijetu, kineski proizvođači izgleda drže sve karte u rukama:
- Kontroliraju više od polovice svjetskog tržišta
- Najnovije baterijske tehnologije, brzo punjenje i autonomna vožnja osiguravaju tehnološku prednost
- Troškovno su učinkoviti te proizvode vozila po četvrtini cijene zapadnih konkurenata
- Građenje tvornica diljem svijeta kako bi zaobišli carine osigurava im globalnu ekspanziju
- Proizvode široku lepezu vozila, od jeftinih gradskih vozila do luksuznih limuzina
Mjere kojima se služe Europa. SAD pa i Japan su uzaludne. Kinezi su jednostavno prebrzi, preinovativni i investiraju sve u budućnost.
Kineska industrija električnih vozila ne samo da pobjeđuje na globalnom tržištu, ona ga potpuno preoblikuje. BYD-ovo preuzimanje trona od Tesle samo je prva velika bitka u kojoj je zapad izgleda izgubio. Dok je zapad sporo prelazio na elektrifikaciju, Kina je gradila temelje buduće globalne dominacije, S tehnološkom prednošću, nenadmašnim cijenama i globalnom proizvodnom mrežom. Kineski giganti poput BYD-a, Geelyja i drugih, spremni su preuzeti kontrolu nad najvažnijom industrijskom transformacijom 21. stoljeća. Stoga, nije više pitanje pobjeđuje li Kina, već koliko brzo će preuzeti potpunu kontrolu i hoće li Zapad ikada moći dostići zaostajanje.
